Pored činjenice da sudski sporovi traju po 15 godina, dešava se i da sudovi čekaju po tri godine da bi se po određenom problemu oglasili – nenadležnim.
To se, na primjer, desilo u slučaju izbora predsjednika kotorvaroškog Udruženja lovaca, za koji se ni danas ne zna da li je bio legalan.
Naime, jedan pretendent na ovu funkciju žalio se da izabrani kandidat nije mogao treći put zaredom da bude izabran za predsjednika. Tužbu je podnio osnovnom sudu, kojem je trebalo više od dvije i po godine da se izjasni da je nenadležan. Na podnesenu žalbu, nenadležnim se proglasio i okružni sud, upućujući rješavanje spora na resorno ministarstvo, koje se takođe izjasnilo kao – nenadležno.
Advokatu nije ostalo ništa drugo, nego da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH, a kandidatu koji smatra da je oštećen da još koju godinu čeka na okončanje spora.
Pored tromog sudstva, građanima i njihovim advokatima muku zadaje i neefikasnost izvršne vlasti, odnosno ministarstava. Tako se dešava da ljudi preminu dok čekaju penziju, da godinama čekaju na ostvarenje nekog prava iz domena boračko-invalidske zaštite ili da nikako ne mogu da naplate štetu koju im je, na primer, medvjed napravio na košnicama.
Kad je riječ o astronomskom trajanju sudskih postupaka, jedan od razloga svakako je i nedovoljan broj sudija. Advokati objašnjavaju da bi se ovaj problem mogao riješiti imenovanjem dodatnih sudija, čime bi se smanjio broj predmeta koji traju nerazumno dugo. S druge strane, bila bi smanjena i isplata po osnovu nematerijalne štete iz budžeta, a i građani bi, logično, bili zadovoljniji.
– Ovako, trpe upravo građani, koji su nezadovoljni kako trajanjem sudskih procesa, tako i neefikasnošću izvršne vlasti, odnosno nadležnih ministarstava. Definitivno više mora da se radi na poboljšanju efikasnosti sudova, odnosno na bržem rješavanju sporova. Apsurdno je da oni traju i po 15 godina, odnosno, da sudu trebaju skoro tri godine da se oglasni nenadležnim. Onda nemamo izbora, nego da podnosimo apelacije Ustavnom sudu BiH za naknadu nematerijalne štete, zato što sudski postupak nije okončan nakon dužeg vremena – kaže advokat Željko Bubić.
Dodaje da veliki procenat predmeta bude završen u roku, ali da je u posljednje vrijeme primjetan veći broj predmeta koji se vuku godinama, pa čak po deceniju i po.
– Nerješavanjem sudskih postupaka u razumnom roku, krši se Ustav BiH i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda – objašnjava Bubić.
A da je sve više građana nezadovoljno tempom rješavanja sudkih sporova, pokazuje podatak da je u posljednjih desetak godina Ustavni sud BiH doneo 1.447 odluka u kojima je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku. Građanima je u tom periodu isplaćeno oko 1,8 miliona KM na ime naknada za nematerijalnu štetu.
Podsjetimo, sudovi u BiH su lane riješili ukupno 149.154 najstarija predmeta. U sudovima u FBiH ukupno je riješeno 98.615 predmeta, u RS 46.115, Brčko distriktu 2.780, dok je Sud BiH riješio 1.644 najstarijih predmeta.
Koči dokazni postupka
Analiza Ministarstva pravde RS pokazuje da se sudski postupci u Republici Srpskoj rješavaju u prosjeku za šest godina, što je, kako naglašavaju, dozvoljeno prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudska prava.
Objašnjavaju da su najčešći razlozi dužeg trajanja sudskog postupka preusmjeravanje predmeta na postupanje drugom sudiji, te dužina trajanja dokaznog postupka koji često zahtijeva vještačenja po nekoliko puta. U planu je i donošenju zakona kojim će se propisati trajanje sudskih postupaka u razumnom roku.
