Lane su građanima Bosne i Hercegovine izdate 9.923 dozvole za rad u Sloveniji, što je u poređenju sa 2013. godinom više za čak 15 puta.
Preko Agencije za rad i zapošljavanje, unazad četiri godine u ovu bivšu jugoslovensku republiku je otišlo skoro 20.000 ljudi iz BiH, a za samo četiri mjeseca 2018. izdato je 4.307 radnih dozvola.
Za razliku od Slovenije, prošle godine je, u odnosu na 2016, zabilježen pad broja izdatih radnih dozvola za Njemačku – sa 11.079 na 851 – što je, međutim, i dalje mnogo više nego par godina unazad. A od početka 2018. dozvolu za rad u ovoj državi dobilo je 365 građana BiH.
Međutim, daleko više poražava činjenica da, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, državu godišnje napusti 35.000 do 40.000 ljudi.
Njemačka obećana zemlja
Tako se, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, iz ove države samo lane iselilo 35.000 ljudi, a najveći broj njih otišao je u Njemačka, Sloveniju, Austriju, Švedsku, Švajcarsku. Nisu rijetki ni oni koji su sreću potražili u SAD i Australiji.
Sa sličnim podacima nedavno je istupio i predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi, naglasivši da je riječ o ogromnoj brojci.
– Prema procjenama, svake godine između 30.000 i 40.000 ljudi napusti ovu zemlju. Ovoliki broj je alarmantan – poručio je Parodi.
Variovi i njegovatelji
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da u Sloveniju uglavnom odlaze zanatlije.
– Po broju oglasa na prvom mjestu su varioci, zatim vozači, zidari, bravari, te armirači, elektroinstalateri, fasaderi. Sva navedena zanimanja se odnose na srednju stručnu spremu i KV kvalifikaciju. Svega do tri odsto oglasa se odnosi na visoko obrazovanu populaciju, i tu su mašinski i građevinski inžinjeri – kaže za Srpskainfo direktor ARZ Muamer Bandić.
Prema njegovim riječima, u Njemačku najviše odlaze njegovatelji.
– Riječ je o osobama sa završenom srednjom medicinskom školom – opšti ili pedijatrijski smjer, sa položenim stručnim ispitom i znanjem njemačkog jezika B1 nivo – objašnjava Bandić.
Ne planiraju povratak
Analiza nevladinog sektora pokazala je da se najmanje trećina onih koji su otišli ne planira vratiti u svoju zemlju, dok bi ostali to učinili samo ako im se pruži mogućnost za kvalitetnijim životom.
Ilijana Č. (37) iz Banjaluke, koja skoro godinu dana kao njegovateljica radi u Njemačkoj, kaže da povratak planira tek kad se penzioniše.
– U BiH mladi i ljudi u zenitu radne snage zaista nemaju šta da traže. Nažalost, nema ni naznake da će biti bolje, zbog čega mnogi jedino u odlasku u inostranstvo vide mogućnost za zaposlenjem i stvaranjem porodice – kaže naša sagovornica.
Procjenjuje se da u BiH ima oko 700.000 osoba starosti do 30 godina, te da bi više od polovine njih, da im se ukaže prilika, odmah napustilo ovu državu. S druge strane, oko 67 odsto mladih je nezaposleno, što znači da od tri mlade osobe jedna radi, a dvije traže posao. Posebno je zabrinjavajuće što u posljednje vrijeme cijele porodice masovno prodaju svoju imovinu i napuštaju ove prostore, sa namjerom da se ni oni ni njihova djeca nikad ne vrate u BiH.
Pesimistične prognoze
BiH bi po osnovu negativnog prirodnog priraštaja do 2050. godine mogla da ostane bez 300.000 građana. Ovo je pokazala projekcija broja stanovnika u Evropi u naredne 33 godine, napravljena na osnovu podataka iz više izvora i baza.
Ako situacija u budućnosti i dalje bude destimulativna za ostanak, odnosno ako BiH i dalje godišnje bude napuštalo oko 35.000 građana, do 2050. na migracijama bismo mogli da izgubimo više od milion ljudi. U potrazi za boljim životom, od završetka rata BiH je napustilo više od 150.000 mladih ljudi starosti 20 do 40 godina.