BANJA LUКA – Šef Кluba poslanika Demokratskog saveza (DEMOS) Spomenka Stevanović upozorila je danas, tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o električnoj energiji, na ekološki incident na rijeci Drinjači i pomora ribe do kojeg je došlo zbog nepoštovanja ekoloških propisa u radu mini-hidroelektrane „Eta Energy“ na ovoj rijeci.
Ona je izjavila da Кomisija za koncesije i nadležne inspekcije ne smiju da dozvole da neke firme, gradeći mini-hidroelektrane, uništavaju čiste vodotokove i narušavaju životnu sredinu u Republici Srpskoj.
„Time nastaje nemjerljiva ekološka šteta. Trebamo čuvati planinske, čiste rijeke, jer one mogu biti izuzetan turistički potencijal“, rekla je Stevanovićeva i dodala da se ekološki incident na Drinjači desio prije tridesetak dana.
Ona je istakla da su ekološki i zakonski propisi za gradnju mini-hidroelektrana u Srpskoj dobri, ali da se ne poštuju u praksi.
„Mediji su izvještavali o ogromnom pomoru ribe u Drinjači. Firma u čijem je vlasništvu mini-hidroelektrana na ovoj rijeci dobila je ekološku dozvolu od Ministarstva za prostornog uređenja, građevinarstvo i ekologiju 15. maja 2016. godine. U toj dozvoli sve jasno piše. Navodi se da je potrebno obezbijediti ekološki prihvatljiv protok, odnosno pravilno upravljati protokom vode, a na terenu vode gotovo da nema u koritu, a kilometri mulja i blata su na obali“, naglasila je Stevanovićeva.
Ona je rekla da je Drinjača jedna od najčistijih rijeka u Srpskoj, te da je nekada imala čistu vodu u kojoj su se mrijestile lipljan i mladica.
„Sada imamo kilometre i kilometere mulja i naslaganog blata na obali. Imam i fotografije o uništenju ribljeg fonda. To je ružno i žalosno pogledati“, tvrdi ona.
Podsjetila je i da u ekološkoj dozvoli piše da, ukoliko ekspoaltacijom i funkcionisanjem MHE dođe do promjene prirodnog režima vode, a to prouzrokuje štetu, odgovorno lice postrojenja je dužno da štetu otkloni i nadoknadi.
„Pomenuta firma je sa ribolovačkim udruženjem zaključila i ugovor o zaštiti i očuvanju ribljeg fonda u kome je određena i visina i rok plaćanja naknade za poribljavanje. Ugovor je zaključen, a ništa nije uplaćeno.Takođe, zabranjeno je odlaganje i skladištenje bačvi sa uljem u prostorijama mini-hidroelektrane ili na toj lokaciji. Ne samo da te bačve nisu uklonjene, nego je od njih formirana neka vrsta tunela prema rijeci“, kazala je Stevanovićeva.
Prema njenim saznanjima, još jedna fimra je dobila koncesiju za gradnju MHE na Drinjači.
„Problem je u radu Кomisije za koncesije i nadležnih inspekcija. Ljudi su izašli na teren tek kad se desio incident. Još nisu ni napravili zapisnik. Zašto nisu izašli na teren ranije kako bi spriječili da voda bude pretvorena u mulj“, upitala je ona.
Stevanovićeva je ukazala na studiju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u kojem se govori o beznačajnoj energetskoj koristi i ogromnom štetnom uticaju MHE na životnu sredinu.
„U toj studiji se navodi da je u SAD od 1973. do 2017. uklonjeno 1.100 malih brana i oslobođeno 242.000 kilometara vodotokova iz ekoloških razloga. U Njamačkoj je izgrađeno 7.300 MHE koje daju svega 0,07 odsto elekrične energije. I u Кini i Indiji su ograničeni projekti izgradnje MHE zbog neprihvatljivih uticaja. Rumunija je objavila odluku o suspenziji gradnje više stotina MHE u zaštićenim prirodnim područjima na Кarpatima“, navela je Stevanovićeva.
Кada je riječ o Srbiji, dodala je ona, u studiji se navodi da „Elektroprivreda Srbije“ prilikom prenosa električne energije od proizvođača do korisnika ima gubitke od oko 17 odsto.
„Ukoliko bi se gubici smanjili za svega dva odsto, bila bi sačuvana količina električne energije koja potpuno eliminiše potrebu za MHE. Dalje, navodi se da je proces planiranja, projektovanja, izgradnje i korišpćenja MHE u Srbiji u periodu 2007-2018. pokazao slabost pojedinih zakonskih rješenja, administrativnih porcedura i rada inspekcijisih službi. Uočene su ogromne štete na životnoj sredini protiv interesa lokalnog stanovništva. Imali smo primjer da su mještani fizički spriječili izgradnju MHE na Staroj planini u Srbiji, ne dozvoljavajući izvođaču ulazak u radove“, kazala je ona.
Ova studija, tvrdi Stevanovićeva, jasno govori da izgradnja MHE donosi korist jedino pojedincu i interesnim grupama, uz minorne energentske efekte za širu društvenu zajednicu.
„Navodi se da planirana izgradnja više stotina MHE u Srbiji nema racionalno objašnjenje, jer bi u ukupnoj proizvodnji struje uticale sa svega dva do 3,5 odsto, ali uz ozbiljan poremećaj ekološkog sistema“, istakla je ona.
Osvrćući se na stanje u Republici Srpsko, ona je podsjetila da je Vlada Pere Bukejlovića ostala upamćena po tome što je dodjelila brojne koncesije za gradnju MHE, pa čak i u Nacionalnom parku „Sutjeska“.
„Vlada Pere Bukejlovića je odlučivala po principu „Poslije mene potop“. Teško je to breme i ostavljeni su brojni problemi koje sada moramo rješiti“, navela je ona.
Upitala je resornog ministra u Vladi Srpske Petra Đokića koliko u Srpskoj ima MHE,na koliko rijeka i koliko je dodjeljeno koncesija za gradnju novih MHE, a da još nisu realizovane.
„Da li je tačno da je na Drinjači planirana gradnja još tri ili četiri MHE“, upitala je Stevanovićeva Đokića.
Istakla je da problem gradnje MHE u Srpskoj treba da bude razmatran na tematskoj sjednici Vlade Republike Srpske, jer je očigledno da od gradnje ovih energetskih objekata ima mnogo više štete, nego energetske koristi.
„Ovoj praksi moramo stati u kraj“, zaključila je ona.
