LE PEN: Evropska unija je prva žrtva virusa korona

0

PARIZ – Znam kakve vrijednosti i snaga duha krase srpski narod, kome nikada nije nedostajalo hrabrosti, srčanosti i požrtvovanja u naporima kada je trebalo da se suoči sa velikim izazovima svoje istorije. I ovoga puta ne sumnjam da ćete znati da se izborite, i u ovom zajedničkom iskušenju uvjeravam vas u svu moju solidarnost i naklonost.

Ovo, u ekskluzivnom intervjuu za “Novosti“, ističe predsjednica francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin le Pen. Njena politička vizija zasniva se na suverenoj državi, i zato, na početku razgovora, naglašava:

– Krize su često pokazatelj, otkrivaju stanje duha ljudi, ali, takođe, i institucija. Kriza kroz koju trenutno prolazimo nije izuzetak od tog pravila. Evropska unija je tehnokratska organizacija, potpuno odvojena od naroda i isključena iz njihovih glavnih briga.

Svjedoci smo izostanka evropske solidarnisti u trenutku pandemije. Je li to pravo lice Brisela?

– Kao birokratska tvorevina, EU je opsednuta primjenom svojih nedodirljivih dogmi. I dok je pandemija pogađala jednu za drugom evropsku zemlju, kada smo sa pravom očekivali reakciju i mobilisanje Evropske komisije, ona je diskretno sprovodila proces proširenja u korist Albanije i Makedonije. U ovim tragičnim trenucima, solidarnost i saosjećanje stižu od nacija i iz naroda. U stvari, nikome nije ni potrebna intervencija briselske tehnokratije za prebacivanje francuskih pacijenata u susjedne zemlje, ili kada se Beograd osvjetljava, između ostalog, u boje Francuske, kao znak prijateljstva i podrške u borbi protiv kovida 19.

Može li da se kaže da se EU urušila tokom ove pandemije?

– Evropska unija je nesposobnošću i nespremnošću da zaštiti građane svojih zemalja članica postala prva žrtva virusa korona. Ova politička organizacija, koju su predstavili kao štit iza koga će države moći da se zaklone, nije ni znala, ni mogla da predvidi, reaguje i koordinira, ni najmanjom efikasnom akcijom da bi se zaustavila epidemija. I ovde su činjenice neumoljive: dok su zemlje s pravom odlučile da zatvore granice u pokušaju da spreče napredovanje epidemije, predsednica EK Ursula fon der Lajen odvraćala je evropske države od preduzimanja ove mere zdravog razuma. Treba napomenuti da je i Emanuel Makron odmah upozorio Francuze na “povlačenja u nacionalizam”.

Nestaje li Evropa kakvu poznajemo i kakva će biti Evropa sutrašnjice?

– Ova pandemija je još jednom pokazala da ta transnacionalna, tehnokratska politička organizacija bez demokratskog legitimiteta, predstavlja zbir slabosti, nesposobna da reaguje i deluje kada je to neophodno. Ta dijagnoza je, uostalom, potvrđena prije nekoliko nedjelja u vrijeme migrantske krize i ucjena Erdogana. Ova Evropa, koja bi trebalo da zaštiti države članice od migrantskog naleta, odlučila je da proširi proceduru prava na azil. Svijet sutrašnjice biće onaj s povratkom granica, nacija i ekonomskog i industrijskog suvereniteta.

Mondijalizam i liberalni kapitalizam su takođe pokazali svoje limite. Kakav svjetski poredak predviđate u budućnosti?

– Ideologija globalističkih elita je podigla u neprelaznu ravan opšti progres, zakon tržišta, slobodnu trgovinu koja ne smije da ima bilo kakve prepreke, granice i regulacije. Zakon jačeg se nameće svima bez milosti i skrupula. Ta računovodstvena vizija, ta merkantilistička koncepcija, doktrina koja je ekonomiju stavila iznad politike, dovela je narode u stanje narušenosti koje niko nije htio da vidi niti mogao da zamisli. Ova pandemija ukazuje na toksičnost tog sistema, ali, još više, na njegovu ekstremnu krhkost. Iza vrijednosti indeksa berzanskih akcija i dividendi finansijskog kapitalizma na osnovu kojih donosimo sud o ekonomskom zdravlju zemalja, nedostaju maske, bolnički kreveti i lijekovi, a desetine hiljada života je izgubljeno.

Koji ključni zaključak izvlačite iz svega?

– U svjetlu onoga što živimo i kroz šta prolazimo osnažila sam sopstveno uvjerenje da sve mora da se promijeni. “Ništa više neće biti isto kao prije”, rekao nam je Emanuel Makron, ali ova promjena ne može biti samo krpljenje, obnova fasade, katalog dobrih namjera, već zahtijeva duboke promjene u pristupu i u koncepciji koju moramo da imamo o našem modelu društva. Obezbjeđivanje sredstava za tehnološki suverenitet, premještanje industrijskih aktivnosti, zaštita i promocija naših strateških kompanija – to su izazovi sa kojima ćemo morati da se suočimo poslije pobjede u ratu protiv virusa korona.

 

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Molimo unesite vaše ime