ZAGREB – Predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj, koji se održavaju usred ljeta i neviđene krize usljed pandemije korona virusa, najneizvjesniji su u istoriji, jer ko god da pobijedi teško da će sastaviti stabilnu vladu, piše zagrebački Jutarnji list.
Hrvatsku, navodi se, svakako očekuje period političke nestabilnosti.
Državna izborna komisija proglasila je juče 192 izborne liste, 15 više nego na izborima 2016.
HDZ, koji je htio da iskoristi dobro nošenje s krizom korona virusa, piše list, pošto-poto je želio da raspiše izbore da bi “kapitalizovao vladino dobro upravljanje s krizom”, ali nisu računali da će im se mjesec dana pred izbore otvoriti velika afera s vjetroelektranama u kojoj je uhapšen niz njihovih zvaničnika i službenika, a USKOK će u svojstvu svjedoka ispitivati i neke od najbližih saradnika premijera Andreja Plenkovića.
To je, navodi se, i glavni razlog što je široka SDP-ova koalicija u poslednjoj anketi pretekla HDZ i barem zasad u izbore ulaze kao favoriti.
Za HDZ kažu da je dodatni problem pojavljivanje Domovinskog pokreta Miroslava Škore na desnici, koja će, tvrde, sasvim sigurno preuzeti dio desnog biračkog tijela.
A tu je i Most, koji se od stranke kojoj su predviđali nestanak, ojačao s novim imenima koja bi mogla osvojiti mandate u nekim od izbornih jedinica.
S druge strane, SDP bi, nakon “dobro odigrane utakmice na evropskim izborima”, pa onda i pobjede Zorana Milanovića na predsedničkim izborima, trebalo da “zakuca” i na parlamentarnim izborima, ali je predsjednik stranke Davor Bernardić sastavio liste od svojih najbližih ljudi, od kojih je većina njih javnosti potpuno nepoznata.
Na samom Glavnom odboru stranke trojica SDP-ovaca odbila su da budu na listi, među njima i Ranko Ostojić i mladi gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, dok su neki uspješni gradonačelnici i načelnici ostali bez mjesta.
Nekadašnje Milanovićeve ministre, Bernardić je gurnuo na posljednja mjesta, a u nekim je izbornim jedinicima složio je liste tako da se oni praktično međusobno tuku za preferencijalne glasove.
I neki izrazito popularni evroparlamentarci poput Biljane Borzan i Tonina Picule odbili su da budu na listama.
SDP je potresla i afera porodičnog nasilja, gdje je Bernardićeva “desna ruka” Mikulin fizički nasrnuo na svog “momka” Domagoja Hajdukovića, koji je trebalo da nosi listu u IV izbornoj jedinici.
Na ljevici se pojavila i konkurencija u vidu platforme i koalicije Možemo, koja okuplja stranke koje su više lijevo od SDP-a, ali i ekstremnu levicu poput Radničke fronte, koje bi SDP-u mogle zadati glavobolju u Zagrebu.
Tu je, piše list, i koalicija stranaka centra koja bi mogla dogurati do barem jednog do dva mandata.
U svakom slučaju, ko god pobijedi, teško će sastaviti vladu koja će biti stabilna, pa Hrvatsku očito očekuje doba političke nestabilnosti u vrijeme globalne recesije zbog korona virusa, zaključuje list.
